Lincoln (2012)

Ono što većina ljudi zna o Abrahamu Linkolnu jeste da je ubijen u pozorištu. Kao šesnaesti po redu predsednik Sjedinjenih Američkih Država, proveo je svoju zemlju kroz građanski rat, ukinuo ropstvo, definisao koncept vešte diplomatije na domaćem terenu, što ga čini jednim od najznačajnijih lidera u svetskoj istoriji. Film ”Lincoln”, u tom pogledu, ima poznat koncept  zasnovan  na liku vizionara  koji, pored mnogih prepreka i nedostatka  inicijalne podrške, uspeva da postigne jedan od najvećih trijumfa u čovečanstvu.

“Lincoln” jeste film sa ratnom pozadinom, mada jedina scena bojišta, osim onih na političkom planu, biva na samom početku. Samo  nekoliko kadrova iz rata, koji je ulazio u svoju petu godinu iza čega sledi prvo pojavljivanje predsednika Linkolna (Daniel Day-Lewis) u razgovoru sa dva afro-američka vojnika o nejednakim pravima belaca i crnaca. Kada prvi put ugledamo Danijela  Dej Luisa, shvatimo koliko nam je nedostajao. On je  glumac  koji, u proseku , ostvari jednu  ulogu u tri godine. Poslednji veliki performans  pružio je  2007. godine u ostvarenju  Pola Tomasa Andersona (Paul Thomas Anderson)  “There Will Be Blood”. U “Linkolnu” nas potseća na svoj veliki talenat i silovitu veštinu, možda jednog od  najvećih  glumaca u istoriji.

Delimično zasnovan na biografiji “Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln” od Doris Kerns Godvin (Doris Kearns Goodwin), film se fokusira na poslednja četiri meseca Linkolnovog života i njegovim ogromnim naporima da “dve muve ubije jednim udarcem”.  Tokom Američkog građanskog rata, većina crnaca je oslobođena iz ropstva kako bi pomogli u ratnim operacijama. Njegov strah je bio da bi , po okončanju rata, svi oslobođeni  mogli ponovo  da budu “porobljeni”. Kako je ropstvo i njegov opstanak bio suštinski razlog čitavog sukoba, on svim silama nastoji  da dovede do izglasavanja ”Trinaestog amandmana” pred Predstavničkim domom SAD.

Abraham Linkoln se našao u izuzetno delikatnoj situaciji, sukoba interesa i moralnog ambigviteta gde će mudrost, diplomatija  i apsolutna taktičnost biti presudna. Morao je da se nosi sa tri ključna faktora ondašnjih istorijskih prilika: pritiska javnosti i želje da se rat okonča što pre, obezbeđivanja dovoljne podrške  članstva sopstvene Republikanske partije  i  suparničke demokratske. Tu  se oslanjao na ”lame duck” pripadnike Predstavničkog doma  tj. one koji nisu prošli reizbor te mogu da glasaju bez pritiska kako će njihov glas  uticati na budući lični položaj.

Kao i svi veliki vizionari, s početka dobija slabu  podršku. Najviše se oslanja na osnivača partije Frensisa Prestona Blera ( Hal Holbrook) i njegov  uticaj na  sve Republikance. Ali Blerova pomoć dolazi uz  uslov: ako podrži Linkolna, ovaj će odobriti trenutne pregovore sa sa rasističkim Jugom što bi izazvalo velike probleme sa radikalnijim članovima partije zbog činjenice da će južnjaci teško pristati na mir i ukudanje ropstva.

Danijel Dej Luis slika ovaj  lik onako kako sam ga i zamišljao. Bez  zvaničnog obrazovanja, većinom samouk, staložen je i primiren ali čvrste ruke kada je to potrebno. Iako  visoko postavljenih  moralnih principa, ne smeta mu da ih  pomalo zaobiđe, kada je to potrebno. Preko svog Državnog sekretara Vilijama Sjuarda (David Strathairn) nudi mito ”slobodnim” demokratama kao i obećanje za buduća radna mesta u državnoj administraciji. Još jedan Linkolnov saveznik je Tedijus Stivens ( Tommy Lee Jones), vatreni zagovornik abolicionizma. Tomi Li Džons je bio odličan izbor za ovu ulogu zbog njegovog tradicionalnog portretisanja rezervisanih likova koji znaju da “buknu” tačno kada je  potrebno.

Na ličnom planu, legendarni državnik je bio emocionalno frustriran  burnim odnosom sa suprugom Meri Tod (Sally Field)  zbog njenog  straha da ne izgubi drugog sina, Roberta Toda, koji odbija da prihvati privilegije koje mu njegov status nudi i učestvuje u bitkama.  Dej Luis , zajedno sa Seli Fild i Tomi Li Džonsom  biće  u najužoj konkurenciji za glumačke nagrade.  Struktura svih uloga je protkana jedinstvenošću i ujednačenošću  izvedbi, koja može da se psotigne samo asistencijom vrhunskog režisera.

Posle promašaja sa ”Minhenom” , moje prvo  pitanje je bilo da li će Spilberg (Steven Spielberg) uspeti da održi prizemnost ili nas čeka još jedan pokušaj ”velikog filma”. Pokazao je zašto je živa legenda. ”Lincoln” je jedan od najboljih filmova u njegovoj  karijeri! Nije išao na glorifikaciju legendarnog predsednika, niti njegovo predstavljanje kao superiorne ličnosti društva i vremena. Doživljavamo ga zaista kao  čoveka od samog starta, razumemo njegove brige i životne nedoumice. Čitav film je vizuelno dosta mračan. Januš  Kaminski, Spilbergov dugogodišnji direktor fotografije, u želji  da dočara  sav mrak tog vremena, drži  nas u granično letargičnom vidnom okruženju, ali sa dovoljno detalja da nam skrene pažnjue na ključne trenutke.

Malo  koji film toliko precizno, detaljno i dosledno pretstavlja  vođenje politike, da gledalac uspe da razume svu kompleksnost postupaka i važnost izglasavanja samog Linkolnovog Amandmana do kraja januara 1865. godine kako bi  rat  bio  okončan sa garancijom  da će ropstvo biti  ukinuto. Za većinu, “Lincoln” će  biti podsetnik zašto vole filmove. Što se mene tiče, ako se  potrudite, za samo dva sata možete u potpunosti da shvatite poduhvat  ovog velikog čoveka koji  zaista zaslužuje poštovanje. ”Lincoln” je jedan od najboljih filmova godine.

Ocena: 10/10

autor recenzije: Bojan Gačić

TAGOVI:

OSTAVI KOMENTAR, ULEPŠAJ MI DAN

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ulogovan kao . Izloguj se?

10 Comments

  1. baberunner

    Kakav promašaj s Minhenom?

    • Bojan Gačić

      Previše je pristrasan, u tom sukobu nema dobar-loš odnosa, svi su jednako krivi. Nemam ništa ni protiv koga ali kada takav film snimaš, mora veći balans da bude. Takođe je predugačak i radnja gubi na težini kako film odmiče.

  2. uros

    Je l moze ogovor? Film ce biti u bioskopima tek sledece godine.. Kako je moguce onda da se odradi recenzija za ovaj film? Da nije ovo copy-paste, hm?

    • Film se prikazuje u bioskopima širom Amerike. Bojan je samo imao živaca da gleda bioskopski snimak.

    • Bojan Gačić

      Malo nekorektno sa tvoje strane,oko svakog teksta se obojica maksimalno potrudimo. Malo sam se vizuelno pomučio jer sam hteo da blog ostane što aktuelniji sa novim filmovima.

  3. uros

    E, svaka mu cast.. Vidi povisicu da mu das, jer ipak je podneo veliku zrtvu.. Ovakav film gledati na prakticno i gorem nego vhs snimku, a ne bioskopu.. Neprocenjivo!

    • Otpisani

      A tvoj problem tačno je u čemu? To što je čovek lično želeo da pogleda x snimak i da napiše recenziju? Kvalitet snimka ne utiče na kvalitet recenzije, niti se bilo koga od nas tiče kada je i gde je čovek pogledao film, a pogotovo ne kakvog je bio kvaliteta snimak koji je on pogledao.

      Da li ćeš ti čekati film da izađe u bioskope ili ne, to je do tebe, drugih se to ne tiče.

  4. Delon

    imate DVD screener n atorrentima

  5. mikimile

    Zasto promasaj s Minhenom…a uz ovaj, moram priznati javno, zaspala…